MEDHRID

RP1 - Povijest hrvatskih zemalja u kontekstu europskih i mediteranskih političkih entiteta

Polazeći od teorijskog stajališta da je identitet višeslojna i dinamična kategorija, koja nastaje između ostalog i kao rezultat dugotrajnog povijesnog iskustva, kulturnih praksi i svakodnevnih interakcija, formiran je ovaj radni paket. Odabrane povijesne studije ovog paketa analiziraju povijesne procese i iskustva koja kolektivne zajednice naknadno internaliziraju kao dio identitetske naracije. Upravo ti višeslojni faktori i njihova ukorjenjenost u mediteranskim i srednjoeuropskim okvirima, posredno su utjecali na formiranje suvremenog hrvatskog nacionalnog i regionalnog identiteta, koji se danas prepoznaje kao rezultat tog povijesnog nasljeđa.

Umjetnički utjecaji na produkciju sarkofaga bračko-salonitanske grupe 

Dr. sc. Zvonimir Forker, viši asistent, istražuje povezanost između bračko-salonitanske grupe sarkofaga i onih iz konstantinopolskih radionica, s posebnim naglaskom na 6. stoljeće. Iako su sarkofazi bračko-salonitanske grupe važan izraz lokalne sepulkralne umjetnosti, njihova veza s Konstantinopolom nikada nije sustavno istraživana. Istraživanje se fokusira na međuregionalne kulturne veze između Dalmacije i Konstantinopola u kasnoj antici, …

Kasnosrednjovjekovna materijalna i duhovna kultura mletačkog “Stato da Mar”

Dr. sc. Tonija Andrić, izv. prof., istražuje utjecaj mletačkih društvenih obrazaca na privatni život stanovništva mletačkog Stato da Mar u 14. i 15. stoljeću, fokusirajući se na prijenos običaja iz Venecije u gradsku svakodnevicu istočnog Jadrana. Istraživanje nastoji razmatriti kako su mletački utjecaji oblikovali društveni i kulturni identitet Schiavona. Inovativnost leži u upotrebi pisanih arhivskih …

Još jedan znameniti Dubrovčanin u Rimu: Petar Beneša (1586. – 1642.)

Istraživanje kojeg provodi dr. sc. Nikša Varezić, izv. prof., usmjereno na Petra Benešu, opravdano je činjenicom da dosad ne postoji nijedna sustavna znanstvena studija o tom istaknutom Dubrovčaninu, koji je tijekom prve polovice 17. stoljeća obnašao visoke i doista važne funkcije u Rimskoj kuriji. Istraživanje polazi od metodološki inovativnog pristupa kojim se Benešin život i …

Zašto je mletački lav nadjačao osmanskog zmaja. „Dvije Dalmacije“ u ranom novom vijeku

Istraživanje koje provodi prof. dr. sc. Josip Vrandečić, red. prof. u trajnom zvanju, fokusira se na dalmatinsku ranonovovjekovnu stvarnost 16. i 17. stoljeća, s naglaskom na mletačko-osmanske odnose. Dosadašnje studije rijetko istražuju ove odnose izvan opće povijesti Dalmacije, s izuzetkom nekoliko monografija i studija mikro-lokaliteta. Cilj je objediniti te spoznaje kroz monografski i komparativni pristup, …

John Gardner Wilkinson, Južnodalmatinski pejzaž, 1848., Oxford, Bodleian Libraries

Baština antike na istočnoj obali Jadrana kroz putopisne narative 18. i 19. stoljeća

Dr. sc. Ana Torlak, izv. prof., analizira odnos prema kulturnom naslijeđu antike kroz putopise i studije domaćih i stranih autora iz 18. i 19. stoljeća, poput primjerice Marca de Casottija, sir Johna Gardnera Wilkinsona i Johanna Neigebauera. Fokus će biti na promjeni istraživačkog interesa od epigrafskih nalaza prema sagledavanju lokaliteta u širem kulturnom, povijesnom i …

Crkva i Država u austrijskoj Dalmaciji (1815. – 1918.)

Istraživanje prof. dr. Marka Trogrlića, red. prof. u trajnom zvanju, fokusirat će se na okvir kasnog Josefinizma u Dalmaciji tijekom “dugog” 19. stoljeća, od zauzimanja Dalmacije 1815. do potpisivanja konkordata između Habsburške Monarhije i Svete Stolice 1855. Inovativnost istraživanja ogleda se u sagledavanju unutrašnjih dalmatinskih prilika kroz prizmu bečkih institucija i habsburške crkvene politike, osobito …

Politička djelatnost i ideološki koncepti Milana pl. Šufflaya

Unutar ovog radnog paketa ostavlja se prostora istraživanju koje će se baviti problematikom promjenjivih identiteta (nacionalnih i političkih) u kontekstu političkih promjena početkom 20. stoljeća, kada dolazi do raspada višenacionalnih carstava i stvaranja nacionalnih država. Fokus istraživanja Frane Bilića, stručnog suradnika u znanosti, bit će na Milanu Šufflayu, koji je od unionista i lojalnog građanina …

Hrvatsko-francuski odnosi između dva svjetska rata: politika i intelektualci

Istraživanje dr. sc. Edija Miloša, izv. prof., razmatra razdoblje od Versajskog sporazuma do izbijanja Drugog svjetskog rata, koje predstavlja posebno poglavlje u oblikovanju hrvatskog identiteta te obiluje „mjestima pamćenja“ prvoga reda, među kojima se ističu Rapalski ugovor, ubojstvo Stjepana Radića, diktatura kralja Aleksandra i njegovo ubojstvo u Marseilleu. Zahvaljujući jačanju francuskog ugleda i institucionalne prisutnosti …

MEDHRID

+385 (0)21 32 92 84
nvarezic@ffst.hr
Poljička cesta 35, Split

Navigacija

Projektni podatci

Oznaka projekta: IP-UNIST-14
Trajanje: 2025. - 2029.
Nositelj: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet
Ukupna vrijednost: 122.540,00 EUR

Copyright: 2026., MEDHRID / Izjava o pristupačnosti
Task