Radni paket usmjeren je na interdisciplinarno terensko istraživanje nematerijalne kulturne baštine ruralnih područja Dalmatinska zagora. Istraživanje obuhvaća sustavno prikupljanje i analizu usmene književnosti, folklornog stvaralaštva, jezika, dijalekata, govora, toponimije, antroponimije te tradicijskih znanja i umijeća. Opravdanost proizlazi iz nedostatka znanstvenih spoznaja o manjim i rubnim zajednicama, kao i iz nedovoljne istraženosti ključnih segmenata nematerijalne baštine. Metodološka inovativnost očituje se u primjeni onomastičkih metoda na toponimijski i antroponimijski korpus kao izvor za analizu povijesnih procesa, migracija i identitetskih obrazaca (dr. sc. Helena Dragić, izv. prof.). Istraživanje uključuje terenski rad u suradnji s lokalnim zajednicama, prikupljanje, obradu i interdisciplinarnu interpretaciju audiovizualne i tekstualne građe iz perspektive humanističkih i srodnih znanstvenih disciplina (dr. sc. Nikola Sunara, docent), uz poseban fokus na nedovoljno istražene usmenoknjiževne korpuse Imotske krajine (dr. sc. Ivana Dizdar, viša asistentica) i Vrgoračke krajine (dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber, docentica), s ciljem doprinosa razumijevanju i očuvanju kulturne memorije i identiteta prostora.
Posebna istraživačka aktivnost unutar RP 3 koju provodi dr. sc. Gabriela Bašić Hanžek, docentica, usmjerena je na povijesnu rekonstrukciju pojave matematičkih, logičkih i općenito filozofskih djela na hrvatskom području, promatranih kroz inovativnu metodološku prizmu teorijskih istraživanja deduktivnog mišljenja, s naglaskom na njegovu povijesnu pojavu. Istraživanje se referira na dijalošku koncepciju razvoja deduktivnog mišljenja autorice Catarina Dutilh Novaes (The Dialogical Roots of Deduction, 2020.), vrednujući pojavu dedukcije u objavljenim djelima na hrvatskom jeziku kao argument za ili protiv njezine koncepcije. Fokus je na neadaptivnom karakteru dedukcije, tj. na njezinoj pojavi i očuvanju kulturnim prilikama, a ne biološkim nasljeđem. U tu svrhu rekonstruirat će se prva aritmetika na hrvatskom jeziku na prostoru Dalmacije iz pera fra Mate Zoričić (Aritmetika u slavni jezik ilirički sastavljena, 1766.) te će se istaknuti tragovi deduktivnog i abduktivnog mišljenja u kontekstu usmene književnosti, gdje formalni kulturni okviri izostaju, ali djeluju kao neformalni pokretači dedukcije.
