Tijekom srpnja i kolovoza 2026. godine dr. sc. Nikša Varezić proveo je arhivsko istraživanje u Državnom arhivu u Dubrovniku, u okviru kojeg je započeto sustavno praćenje, evidentiranje i obrada dopisa dubrovačkog senata upućenih Petru Beneši u Rim, kao i njegovih povratnih pisama upućenih dubrovačkim vlastima. Ova korespondencija predstavlja vrijedan izvor za rekonstrukciju načina na koji su dubrovačke vlasti održavale komunikaciju sa svojim predstavnicima i suradnicima u Rimu te za bolje razumijevanje mehanizama kojima se Dubrovačka Republika koristila u ostvarivanju svojih političkih, diplomatskih i gospodarskih interesa u središtu katoličkoga svijeta.
Petar Beneša najveći je dio svojega života i djelovanja proveo u Rimu, gdje je ostvario značajnu karijeru u kurijalnom okruženju i djelovao kao ugledni službenik i suradnik institucija Svete Stolice, osobito u kontekstu rada Državnog tajništva. Stoga ga se u dosadašnjoj historiografiji prvenstveno promatra kao aktera rimskoga, odnosno kurijalnoga miljea. Međutim, njegova korespondencija s Dubrovnikom otvara mogućnost drukčijega i slojevitijega sagledavanja njegove uloge.
Sustavno evidentiranje korespondencije između Dubrovačkog senata i Petra Beneše omogućit će preciznije utvrđivanje tema, učestalosti i dinamike njihove komunikacije, kao i konkretnih pitanja u kojima je Beneša intervenirao u korist dubrovačkih interesa. Posebna će se pozornost u nastavku istraživanja posvetiti njegovim kontaktima s pojedinim kurijalnim službenicima i kardinalima, načinima posredovanja pred rimskim institucijama te ulozi koju je imao u prijenosu informacija između Dubrovnika i Rima.
Provedeno istraživanje predstavlja početnu fazu sustavnije obrade Benešine dubrovačke korespondencije. Očekuje se da će daljnjim pregledom i usporedbom relevantnih fondova biti moguće rekonstruirati širu mrežu njegovih veza i djelovanja te dodatno rasvijetliti ulogu dubrovačkih aktera u rimskom političkom i crkvenom prostoru tijekom prve polovice 17. stoljeća.
